Bubanj je najveći neprijatelj čovječanstva

Ja sanjam po svom građanskom zanimanju, jer ja sam pjesnik. Ali o tome, kako je bubanj najveći neprijatelj čovječanstva, ja sanjam već dugo i mislim da nemam krivo. Jer - molim vas - pogledajte onoga čovjeka u gumenim kolicima. To je stopostotni invalid. Njemu su odsjekli obje noge i obje ruke i oslijepili su ga, a ta rasparana vreća od čovjeka, ta slijepa pomična utroba smije se zadovoljno, jer je omamljena bubnjanjem. Ja i sam osjećam, kada oko mene bubnjaju, kako mi kipi krv u žilama i kako mi slabi snaga moždana, a čovjek je predugo grizao po prašumama jaguarske grkljane, da bi mogao pregorjeti sve ono tamno i zvjersko u sebi, što ga je u posljednjoj konzekvenci i stvorilo čovjekom. Bubanj je, nema sumnje, majmunski izum. Tom, danas savršeno bespredmetnom, pasjom ili kravljom kožom gola i bespomoćna opica plašila je po prašumama mačke i zmije, a kao što se dogodilo svim tim bijednim majmunskim izumima, i bubanj se poslije popeo čovjeku na glavu i zavladao njime. Čovjek je tako izmislio boga, a sada kleči pred njim stoljećima. Čovjek je isčeprkao iz blata zlato, a sada ta bespredmetna kovina vlada njegovim nazorima i uvjerenjima. Čovjek je izmislio strojeve, a danas strojevi vladaju čovjekom, umjesto da je obratno! Ali od svih tih izuma bubanj je, vjerujte mi, mili moj, od boga, od zlata i od stroja danas bespredmetniji i trebalo bi ga bez pardona skinuti s dnevnog reda i to odmah, momentalno!


Miroslav Krleža, „Evropa danas”
Iz knjige „Eseji, studije, putopisi”, Beograd, 1966.

Popularni postovi s ovog bloga

Teofil Pančić - Darko Rundek i Apokalipso, 20 godina

Ivan V. Lalić - Nikad samlji

(Ne)prilagođen

Lordan Zafranović - Ta slika mi se strašno urezala u sjećanje i negdje mi rekla šta je to pisac

Charles Bukowski - Još jedna propala veza

Patti Smith - Sam Shepard, moj najbolji drug

Zuko Džumhur - To je kao neka ljubav koja ne može da se objasni

Ernesto Sabato - Zemlja u kojoj je najveća elektronska komunikacija istovremeno je i zemlja gde je najveća usamljenost ljudskih bića