Snježana Kordić o srpskohrvatskom jeziku


Odgovarajući kritičarima, prema kojima se hrvatski i srpski ne mogu nazivati istim jezikom samo zato što se njihovi govornici razumiju, rekla je da je razumljivost glavni socio-lingvistički kriterij jer se jezik koristi upravo za razumijevanje.

- Znak je provincijalizma kad hrvatski akademici ne uzimaju u obzir kriterij razumljivosti - rekla je Kordić.

- Ono što naši akademici govore pokazuje da nemaju dodira sa svjetskim pogledom na lingvistiku - dodala je.

Osim razumljivosti jezici se mogu uspoređivati i mjerenjem količine istoga naspram količine različitoga u jeziku, a da bi jezici bili jednaki moraju imati 50 posto apsolutne identičnosti. Navela je kako su inozemni lingvisti na taj način usporedili hrvatski, srpski i bosanski jezik.

- U našem slučaju postotak je bio 75 posto i više - rekla je Kordić.

Odnos između hrvatskog i srpskog jezika usporedila je s razlikom između jezika Amerikanaca i Engleza, odnosno Nijemaca i Austrijanaca, objašnjavajući kako njihove varijante engleskog odnosno njemačkog jezika imaju određene razlike, no to ne znači da je riječ o različitim jezicima.

- Unatoč tim razlikama govornici tečno razgovaraju - rekla je.

Dok njemački i engleski jezik imaju jednodijelno ime, pa Austrijanci ili Kanađani u njemu ne vide naziv svoje nacije, u slučaju ovdašnjih jezika koristi se dvodijelno ime - srpsko-hrvatski jezik. Ono je, navela je Kordić, u Zagreb došlo s njemačkog govornog područja.

- Niti naziv jezika, niti sam jezik, nema veze s Jugoslavijom - rekla je, dodajući da svi prigovori tom nazivu, poput onoga da on nije politički korektan, nisu znanstvene prirode. Naglasila je kako su stručnjaci iz zapadnih zemalja ustvrdili kako je jezična politika u Jugoslaviji bila demokratska, te da čak može biti uzor zapadnim zemljama.

U svojoj knjizi Jezik i nacionalizam navela je kako je purizam najviše cvjetao u doba Trećeg Reicha, a u emisiji je povukla paralelu između današnje Njemačke i Hrvatske.

- U današnjoj Njemačkoj ne postoje televizijske emisije u kojoj se govori da treba čistiti njemački jezik. Tako nešto ne postoji ni u njemačkim udžbenicima. U Hrvatskoj je situacija suprotna - rekla je Kordić, dodajući kako je purizam način usađivanja nacionalizma jer se ljude uči da je ono što dolazi od njihovog naroda dobro, a od ostalih loše.

- Jačanje nacionalizma se postiže kroz purizam, a purizam je suprotan znanosti - rekla je.


Kompletan tekst na: http://www.vecernji.hr/hrvatska/snjezana-kordic-nijedan-jezik-nije-cist
Autor teksta: Bojan Arežina


Popularni postovi s ovog bloga

Teofil Pančić - Darko Rundek i Apokalipso, 20 godina

Ivan V. Lalić - Nikad samlji

(Ne)prilagođen

Lordan Zafranović - Ta slika mi se strašno urezala u sjećanje i negdje mi rekla šta je to pisac

Charles Bukowski - Još jedna propala veza

Patti Smith - Sam Shepard, moj najbolji drug

Zuko Džumhur - To je kao neka ljubav koja ne može da se objasni

Ernesto Sabato - Zemlja u kojoj je najveća elektronska komunikacija istovremeno je i zemlja gde je najveća usamljenost ljudskih bića