André Breton


André Breton (Orn, Francuska, 19. februar 1896 — Pariz, Francuska, 28. septembar 1966) je francuski pjesnik i kritičar.

André Breton je prvi okupio umjetnike novog smjera svojim "Manifestom nadrealizma" 1924. g. Kao i futuristi, prezirali su sve zakone i ustaljene običaje, ali umjesto borbi s društvom, okrenuli su se od stvarnosti i usmjerili svoje napore istraživanju ljudskog duha za koji su smatrali da je potisnut i ugušen društvenim pritiscima. Breton je definirao nadrealizam kao "diktat misli, bez kontrole razuma, izvan svake estetske ili moralne preokupacije".

Fantazijska, iracionalna, imaginacijska komponenta umjetnosti oduvijek je izražavala tajnovite predjele ljudske duše. Evropska likovna umjetnost od srednjeg vijeka do danas otvara izvore imaginacijskog na razne načine. Tek u nadrealizmu su ove strukture ljudskog bića izašle u prvi plan i umjetnici su se skupili u jedinstven pokret.  
Breton je glavni teoretičar nadrealizma, koji je ustrajao na prvobitnoj liniji, raskrstivši sa većinom svojih nekadašnjih prijatelja.

Prvu zbirku pjesama Brdo smjernosti objavio je 1919. godine, a iste godine je osnovao s Louis Aragon-om i Philippe Soupault-om reviju Litterature, u kojoj je 1921. štampan njegov poznati nadrealistički tekst Magnetna polja (Champs magnétiques), pisan zajedno sa Soupalt-om. Godine 1924. objavio je prvi nadrealistički manifest. Ograđuje se 1936. godine od marksističke struje u pokretu, a 1941. godine sklanja se u Ameriku, nakon što je Petainova cenzura zabranila njegovu Antologiju crnog humora. U Pariz se vraća 1946. godine, a sledeće organizuje međunarodnu izložbu nadrealizma.

U psihoanalizi je vidio sredstvo za otkrivanje umjetničke istine. Pokušao je da u prvom i drugom Nadrealističkom manifestu 1924. i 1930. primjeni takav stav na teoriju umjetnosti, stvorivši teorijsku osnovu nadrealizma. Vlada u Višiju zabranila je 1941. njegovu "Antologiju crnog humora", poslije čega je izbjegao u SAD.

Neka od njegovih najznačajnijih djela su Nadja, Luda ljubav, Magična umjetnost i Izgubljeni koraci.  

Bio je pasionirani ljubitelj umjetnosti i bavio se kolekcionarstvom. U doba nastanka slike “Gospođice iz Avignona”, Pablo Picasso nije dobio pohvale za sliku, suočen s nerazumijevanjem i odbacivanjem, čak među kolegama i prijateljima. Napokon 1924. Andre Breton uvjerava francuskog kolekcionara Jacqueta Douceta da investira u sliku koja po njemu "premašuje slikarstvo i poprište je svega što se desilo zadnjih 50 godina". Postignuta cijena iznosti 30.000 franaka. Godine 1939. sliku konačno otkupljuje Muzej moderne umjetnosti u New Yorku (MoMA). Iako danas i nije više skandalozno, platno koje prikazuje pet prostitutki od kojih dvije lica skrivaju pod afričkom maskom, još uvijek izaziva vizualni šok. "Gospođice iz Avignona" osim što slove za prvu kubističku sliku, smatraju se i utemeljiteljicama moderne umjetnosti.

 
 Pablo Picasso, "Gospođice iz Avignona", 1907, Museum of Modern Art New York 


Prkos Drumski - Bretonov san
Pjesma inspirisana romanom ''Nadja'' André-a Breton-a. Sjajan tekst i predivan vokal Isidore Lazarević iz grupe Prkos Drumski.  


 

Popularni postovi s ovog bloga

Teofil Pančić - Darko Rundek i Apokalipso, 20 godina

Ivan V. Lalić - Nikad samlji

(Ne)prilagođen

Lordan Zafranović - Ta slika mi se strašno urezala u sjećanje i negdje mi rekla šta je to pisac

Charles Bukowski - Još jedna propala veza

Patti Smith - Sam Shepard, moj najbolji drug

Ernesto Sabato - Zemlja u kojoj je najveća elektronska komunikacija istovremeno je i zemlja gde je najveća usamljenost ljudskih bića

Zuko Džumhur - To je kao neka ljubav koja ne može da se objasni